Arhuska konvencija
Šta je Arhuska konvencija?
Arhuska konvencija je popularan naziv za Konvenciju o
pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu
u oblastima koje se odnose na životnu sredinu. Usvojena je 25. juna 1998.godine
na četvrtoj konferenciji “Životna sredina za Evropu” u danskom gradu Arhusu. Stupila
je na snagu 30. oktobra 2001. godine kada je isteklo 90 dana od deponovanja
ratifikovanih instrumenata 16 država.
Arhuska konvencija je novi međunardodni u oblasti životne
sredine u kojoj se prava vezana za oblast zaštite životne sredine podižu na nivo
ostalih ljudskih prava. Cilj ove konvencije je da se doprinese zaštiti prava
svakog pojedinca sadašnjih i budućih generacija da žive u životnoj sredini
adekvatnoj za njeno zdravlje i blagostanje.
Šta sadrži Arhuska
konvencija?
Konvencija je instrument zaštite životne sredine. Konvencija
sadrži:
1.
pristup
informacijama:
2.
pravo
javnosti da učestvuje u donošenju odluka o životnoj sredini,
3.
pristup pravosuđu u slučaju kada su predhodna
dva prava povređena.
1. Pristup informacijama
Prema ovoj konvenciji informacija o životnoj sredini označava sve
informacije date u pisanom, vizuelnom, zvučnom, elektronskom ili bilo kom
drugom materijalnom obliku o:
stanju elemenata životne
sredine,
činiocima (supstance, energija,
buka, radijacija), aktivnostima, merama i analizama ekonomske isplativosti,
stanju zdravlja i bezbednosti
ljudi.
Pravo na informisanje ima "javnost" tj. svi građani, odnosno
sva fizička i pravna lica i njihova udruženja, organizacije i grupe. Određena
prava u vezi sa pravom na informisanje i učešće javnosti u donošenju odluka ima
"zainteresovana javnost" što označava javnost koja je ugrožena ili će
verovatno biti ugrožena ili ima interes u donošenju odluka koje se tiču životne
sredine.
Ekološke nevladine organizacije uvek se smatraju zainteresovanom javnošću
što znači da uvek imaju pravo da traže informacije koje se tiču životne
sredine.
2. Učešće javnosti u donošenju
odluka
Konvencija reguliše učešće javnosti u donošenju odluka za tri oblasti:
-
odluke o posebnim aktivnostima koje se odnose na objekte i radove za
koje je obavezna procena uticaja na životnu sredinu,
- odluke o izradi planova,
programa i politike u domenu životne sredine,
- odluke o učešću u pripremi
izvršnih propisa i/ili opšte primenljivih zakonskih normativnih instrumenata.
U procesu donošenja odluka javne vlasti treba zainteresovanoj javnosti da
obezbede: mogućnost da pregleda (preispita) sve informacije koje su bitne za
donošenje odluka, razumne vremenske rokove za različite faze učešća, uključenje
u ranoj fazi rasprave kada su sve opcije još otvorene i da se uzme u obzir
mišljenje javnosti
Status Arhuske konvencije u Srbiji
Arhuska konvencija je usvojena 25. juna 1998. godine na IV
Konferenciji „Životna sredina za Evropu“ u gradu Arhusu (Danska).
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o
potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju
odluka i pravu na pravnu žaštitu u pitanjima životne sredine (ratifikovana
Arhuska konvencija) 12. maja 2009. godine ( „Sl. Glasnik RS – Međunarodni
ugovori“, br. 38/09).
Odredbama člana 74. Ustava Republike Srbije („Sl. Glasnik
RS“, br. 98/06), definisano je da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i
na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju, da je svako, a posebno
Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran za zaštitu životne sredine,
kao i to da je svako dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.
Kao međunarodni instrument zaštite životne sredine ova
konvencija sadrži tri grupe pravila koja se odnose na:
Pravo građana na dostupnost
informacija;
Pravo građana da učestvuju u
donošenju odluka o životnoj sredini;
Prava na pravnu zaštitu
slučaju kada su prethodna dva prava povređena.
Zakon o sistemu zaštite životne sredine Republike Srbije regulisana
je obaveza informisanja javnosti. Nadležni organi su dužni da informacije
relevantne za zaštitu životne sredine dostave zainteresovanom licu, po pravilu
o njegovom trošku, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva, a najkasnije u
roku od 60 dana. Zahtev za ekološkom informacijom može biti odbijen u slučaju
informacija koje bi mogle da ugroze poverljivost rada državnih organa i u nekim
drugim slučajevima.
Vizija Arhus centra je da unapredi sprovođenje Arhuske konvencije
u Srbiji i da bude spona između državnih organa i šire društvene zajednice, a
naročito na teritoriji ZAPADNE SRBIJE. Na taj način centar:
• promoviše demokratske vrednosti i postupke na planu
očuvanja životne sredine
• podstiče transparentnost i odgovornost na svim nivoima odlučivanja
• aktivno doprinosi unapređenju stanja životne sredine;
• doprinosi zaštiti prava pojedinaca, sadašnjih i budućih
generacija da žive u okruženju koje ne ugrožava njihovo zdravlje i blagostanje.
Arhus centar Južne i Istočne Srbije će se zalagati za
implementaciju Arhuske konvencije u Srbiji, a na regionalnom nivou, u okruzima:
Borski , Zaječarski, Toplički, Nišavski, Pirotski, Jablanički i Pčinjski.
Primena Arhuske konvencije na području ovih upravnih okruga
doprineće njenom sprovođenju od strane donosioca odluka u lokalnim samoupravama
kao jednim od glavnih nosioca obaveza konvencije.
• slobodan pristup informacijama o životnoj sredini i
podsticanje učešća javnosti u procesu iniciranja i donošenja odluka
• umrežavanje sa postojećim Arhus centrima radi stvaranja
aktivnog fronta za implementaciju mehanizama i alata za sprovođenje Arhuske
konvencije
• razvoj međunarodne saradnje u oblasti razvoja demokratije,
zaštite životne sredine i održivog razvoja
• poboljšanje informisanosti i znanja zainteresovane
javnosti o zaštiti životne sredine
• stvaranje pouzdanog mehanizma za uključivanje i aktivno
učešće građana, udruženja građana i zainteresovane javnosti u planiranju i
donošenju odluka iz oblasti zaštite životne sredine
• uspostavljanje saradnje između državnih organa, civilnog
društva, privrede i javnosti i pomoć državnim organima u ispunjavanju dužnosti
i obaveza koji proizilaze iz Arhuske konvencije
• razvoj međunarodne saradnje u oblasti razvoja demokratije,
zaštite životne sredine I održivog razvoja.

Коментари
Постави коментар