ZAŠTO RAZMIŠLJATI O RECIKLAŽI

EKOLOGIJA: ZAŠTO RECIKLIRATI:

Zašto razmišljati o reciklaži

Pod zagađenjem životne sredine se podrazumijevaju promjene u osobinama i kvalitetu osnovnih planetinih svojstava, vode, vazduha i zemljišta. Zagađujuće materije ili supstance, ostaci su onog što proizvodimo, koristimo ili odbacujemo kao iskorišćen proizvod. Te zagađujuće materije nazivamo otpad. Biolozi, ekolozi i stručnjaci za prirodu se trude da nam na različite načine objasne značaj očuvanja planete Zemlje, čiste vode i vazduha. Jedan od najpoznatijih načina očuvanja životne sredine jeste reciklaža.

Veličina svjetskog stanovništva se širi nevjerovatnom brzinom. Svijet je dosegao brojku od 1 milijardu ljudi 1800. godine, 2 milijarde 1922. godine., a više od 6 milijardi 2000. godine. Procjenjuje se da će svjetska populacija preći cifru na više od 9 milijardi do 2050. godine.

Zemaljska kugla ima fiksni iznos prirodnih resursa – od kojih su već neki potrošeni. Sa rastom populacije povečava se potrošnja raspoloživih resursa, kojih sve manje i manje ima na raspolaganju. To znači da, ako svjetski prirodni resursi budu ravnomjerrno distribuirani, ljudi će 2050. godine imati na raspolaganju samo 25% resursa po glavi stanovnika u odnosu na 1950. godinu.

Najveći procenat reciklaže u svijetu ima Japan, gdje se reciklira 95% sekundarnih sirovina, dok evropski prosjek u ovoj oblasti iznosi 55%

Ako namjeravamo ostaviti našoj djeci i unucima isti životni standard koji smo uživali, mi moramo sačuvati temelje tog standarda. Sačuvali smo sredstva budućim generacijama za obrazovanje, fakultet, vjenčanja, itd., ali šta je sa uštedom čistog vazduha, vode, izvora goriva, čistog zemljišta?

Neke od najvećih prijetnji budućnosti dolazi od sredstava i stvari koje mi bacamo svaki dan. Kućanski aparati i elektronika često sadrže opasne hemikalije koje će ukoliko se pošalju na lokalnu deponiju, procuriti i zagaditi podzemne vode. Procjene su da svako domaćinstvo proizvede oko 1 tone otpada godišnje .

To može kontaminirati zemljište u kojem naša hrana raste, vodu koja će na kraju izaći iz rezervoara na naše slavine. Mnoge od ovih hemikalija se ne mogu maknuti iz snadbijevanja pitkom vodom, niti iz biljnih kultura koje su dobijene iz zagađenog područja. Opasnosti po ljudsko zdravlje su ogromne. Bacanjem predmeta koji bi se mogli reciklirati smanjuje se raspoloživa energija, voda i prirodni resursi koji bi se mogli spasiti recikliranjem.

U recikliranje spada sve što može ponovo da se iskoristi, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorišćavaju materijal od starih stvari da bi napravili nove, dok kod nas takvih centara jos nema. Ipak, reciklaža se može upražnjavati u svakodnevnom životu, nezavisno od toga da li postoje centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže.Reciklaža je proces ponovne prerade već upotrebljene materije (ambalaže), radi njenog daljeg korišćenja u iste ili slične svrhe.

Pri tome se štedi energija, manje zagađuje vazduh, voda i zemljište i čuva se životna sredina.Ovaj proces prati sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala.Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sistem upravljanja otpadom.

Eko centar Prilički kiseljak